Forum Replies Created
-
AuthorPosts
-
To je dobra knjiga (Filipovic-Lipanovic).
Procitao sam tu stranicu (282).
Prvo treba razmisliti o visenergetskim orbitalama atomskim orbitalama. One su vece, ali gustina (ili verovatnoca nalazenja elektrona u njima je manja nego u nizenergetskim orbitalama). Pogledajmo razliku u jacini veza recimo F2 i I2 molekula (da se malo udaljimo od metalne veze). Veza kod joda je slabija iako bi mogli reci da se orbitale vise preklapaju. U apsolutnom iznosu, tacno je da se vise preklapaju orbitale joda, ali u relativnom iznosu u odnosu na ukupnu gustinu elektrona i velicinu atoma kad se gleda ta zona preklapanja, ispada da se fluor jace preklapa, ili veca je gustina elektrona medju atomima.
Za metalnu vezu, pogodno je da je manja gustina elektrona (veci atomi, elektroni udaljeniji od jezgra), elektronska vrpca (traka) je sira, kako je navedeno u udzbeniku. Na kraju to i jeste sustina metalne veze da elektroni ne budu izmedju atoma nego tu negde okolo, delokalizovani ili drugacije receno, u vodljivoj vrpci, ako je moguce i ako nema prepreka (gap)
Ja sam navikao da preklapanje orbitala povezujem sa jacinom hemijske veze, tj gustinom elektrona ili bolje reci verovatnocom da cemo ih naci izmedju atoma pa sam, priznajem, pogresno rekao da je preklapanje kod vecih atoma “manje”. Trebao sam reci da je gustina elektrona manja kako se udaljavamo od jezgra i da su sire elektronske vrpce i da je lakse preci iz valentne vrpce u vodljivu vrpcu (traku).
Nemojmo zaboraviti da kod metalne veze mi ne govorimo o dva atoma metala, nego o milionima atoma u gigantskom kristalu metala. Elektronske trake su nekakav graficki energetski prikaz svih tih iskombinovanih orbitala. U njima su zabranjene zone toliko male da smatramo da ih nema uopste i sve posmatramo kao traku.
Da. Ja sam to tako shvatio.
Ta teorija je odlicna i daleko superiornija od uprostenog modela “more elektrona”. Moze da se primeni i na poluprovodnike.
Sta drzi atome metala u prostoru, to je valentna traka. Medjutim, elektricna provodljivost je prisutna zahvaljujuci nevezivnoj traci. Kod metala elektroni iz vezivne lako prelaze u nevezivnu traku. Nema “razmaka” (ili engleska rec “gap”). Tamo je ono sto u “staroj teoriji” nazivamo “more elektrona”.
Kod poluprovodnika postoji energetski “gap”, nije tako veliki kao kod izolatora, ali postoji.
Kada govorimo o vezivnoj traci mozemo da obratimo paznju na velicinu metalnog atoma i da li su popunjene d orbitale, sto utice na to koliko se orbitale preklapaju u vezivnoj traci. Tako npr olovo ima relativno veliki atom, orbitale u vezivnoj traci se ne preklapaju bas najbolje i to cini metal relativno mekanim. Ali sa druge strane elektroni mogu da prelaze iz vezivne trake u nevezivnu i zato provodi struju.
A da, ovde je rec o “band theory” ili elektronskih traka metalne veze. Ja sam dao neko objasnjenje na nesto “nizem” nivou, vec kako se uci u srednjim skolama.
Zamolio bih da se navede referenca gde se nesto procita, eventualno da mogu da proverim tvrdjenje.
U tvom tvrdjenju, najverovatnije se misli na preklapanje vezivne trake i nevezivne trake (bonding i antibonding) tako da je lako elektronima da iz vezivne prelaze u delokalizovanu nevezivnu traku, sto ih onda cini metalima. Kada ne bi bilo preklapanja i da postoji energetski “gap”, praznina izmedju vezivne i nevezivne trake onda bi takav materijal bio izolator.
Ako posmatramo samo vezivne orbitale i procenjujemo kao se preklapaju u odnosu na velicinu atoma, treba reci da sto je atom veci to se slabije preklapaju orbitale, ali su zato trake (koje nastaju kada se gleda ogroman broj atoma) vece i one se preklapaju i nemaju “gap”.
Najbolje da razmislimo na primeru iz IV grupe i poredimo recimo Si i Pb.
Kod Si jos postoji “gap” izmedju energija vezivne i nevezivne trake i zato je poluprovodnik, a kod Pb (olovo je veci atom) gde sada gledamo preklapanje visih energetskih nivoa i ono je manje (6s elektroni se manje preklapaju nego 3s elektroni) i tako stvara vecu traku koja se preklapa sa nevezivnom trakom i onda imamo metal.
Ja se nadam da je ovo bolje objasnjenje.
Dobar dan.
Imam utisak da je AI potpuno zamenio forum. U stvari, bitno je da studenti i ucenici dobiju trazeni odgovor i da je taj odgovor tacan, sto AI sve bolje radi.
Sto se tice pitanja, necu da kazem da je absurdno, ali je neobicno za metalnu vezu, barem na nacin kako se ta veza tumaci u srednjoj skoli, pa i na univerzitetu.
Sustina metalne veze je da ona nije lokalizovana, a kada se govori o preklapanju orbitala uvek se misli na lokalizovanu vezu, tako da to jednostavno ne ide.
Elektroni u metalima, oni u valentnim orbitalama, su delokalizovani. Postoji “more” elektrona u kojima su “utopljeni”, sada vec pozitivni atomi metala. Elektroni su delokalizovani i zato metali provode elektricnu struju.
Neki molekuli imaju lokalizovane veze ali, takodje, imaju sloj koji je delokalizovan. Recimo graphen koji gradi 2D (dvodimenzionalnu) metalnu vezu, koja je slicna aromaticnim molekulima (benzen, antracen, naftalen).
Dobar dan.
Na amfoternost se gleda kao na nekakvu dvostruku ulogu i to ponajpre u smislu kiselina i baza.
Tesko je odrediti unapred kako ce se neko jedinjenje ponasati ili element, tj da li ce biti amfoteran. U hemiji, stalno posmatramo sta se dogodilo (proslo vreme), pa ako imamo srece da to pojednostavimo u neko pravilo onda eventualno mozemo i nesto da predvidimo (buducnost).
Kako pisati formulu za aluminate? Sve zavisi sta posmatramo i kakvo je okruzenje, drugim recima ima li sta jos oko naseg jedinjenja osim vazduha.
Ako posmatramo nekakv suvi beli prah na dnu case za koji su nam rekli da je aluminat najbolje da ga napisemo kao recimo NaAlO2.
Ali ako sad imamo vodeno okruzenje onda je bolje da pisemo NaAl(OH)4, a i to bi bilo bolje da pisemo kao odvojeno tj Al(OH)4- ion i Na+ ion.
Trudimo se da ne komplikujemo sebi zivot ali ne zelimo da pisemo nesto sto u stvarnosti nije.
Cak i kad posmatramo recimo A(OH)3 neko bi pomislio da je aluminijum u vezi sa 3 OH grupe u realnosti taj kristal (gibbsite) ima svoju komplikovanst koju najbolje da gledamo kao u tri dimenzije. Pogledaj ovaj video clip…
Dobar dan Milijana.
Nisam gledao sta ima novo na web-site danima pa kasnim sa odgovorom.
Zanimljiv zadatak…evo kako bih ja to uradio.
Napisemo reakciju….
2KMnO4 + 10FeSO4 + 8H2SO4 —-> K2SO4 + 5Fe2(SO4)3 + 2MnSO4 + 8H2O
Vidimo da na desnoj strani imamo 8 molova soli (kad sve saberemo 1 + 5 +2) i da bi dobili tu kolicinu na levoj strani vidimo da nam treba 8 molova H2SO4
Logicno da dobijemo 0.03 mola soli trebace 0.03 mola H2SO4
Sta mi imamo…nekakvu kiselinu koja je pH=1 to znaci da ta kiselina ima koncentraciju 0.05 mol/dm3 (H2SO4 disosuje i daje 2 H+)
Znaci 1000cm3 te kiseline ima 0.05 molova H2SO4, a 600cm3 (proporcionalno) ce imati ono sto nama treba 0.03 mola kiseline…i to je resenje.
Dobar dan Milijana.
Rado cu pomoci oko ovih zadataka. Nadam se da je moje objasnjenje tacno.
Da dodam prvo neka zapazanja.
U hemiji , kod nekih autora udzbenika, se dosta paznje daje raznim klasifikacijama i grupisanjima i onda ucenik pocne da memorise sve te grupe i klase i pravila, sto je prilicno zamorno i na kraju vodi do nesigurnosti, kada se pitamo gde neko jedinjenje pripada.
U ovom zadatku imamo taj slucaj, i na to je dodato nesto sto nema bas veze sa hemijom, a to je uocavanje ponavljanja u nizu (a pattern) sto je vestina desifrovanja.
Zadatak 1
Ovde vidimo nekakve okside. Sto se tice grupa, mogli bi reci da oksidi mogu biti kiseli, bazni, amfoterni i neutralni.
Sta vidimo ovde, ili bolje reci listajuci knjige ili googlajuci to pitanje o tipu oksida. Vidimo da su svi prilozeni oksidi u zadatku kiseli osim CO koji je klasifikovan kao neutralni i PbO koji je amfoterni. Znaci ta dva ne pripadaju ovoj grupi.
Zadatak 2.
Ako pogledamo horizontalni niz ovih trijada (po tri oksida) i prisecajuci se opste klasifikacije oksida, uocavamo da nam je ponudjen jedan kseli, jedan bazni i jedan amfoterni oksid u svakoj trijadi.
Znaci, u onoj trijadi u kojoj nedostaje jedan oksid, taj oksid treba da bude kiseli jer vec imamo bazni CaO, i amfoterni Cr2O3…i kiseli ce biti CO2.
Mogaoi bi da bude i Co2O3 koji je takodje kiseli oksid ali sam odlucio da to bude CO2 zato sto svaka trijada ima jedan oksid koji gradi iskljucivo nemetal, pa CO2 ima prednost jer je C nemetal u odnosu na Co (metal).
Zadatak 3
Nijedno od navedenih jedinjenja nije gradjeno iskljucivo jonskom vezom.
U svakom imamo i jonsku i kovalentnu vezu.
Kovalentna veza je prisutna u kiselinskim ostacima. Recimo, iako je SO4(2-) jon, same veze u tom jonu su kovalentne. Ili OH- je baza i jonski povezana sa Na+ ali unutar OH- jona veza je kovalentna.
Ovome bi mogli da dodamo i izomere koji imaju OH grupu na nekom ugljeniku koji grade dvostruku vezu , recimo , 1-buten-2-ol
Pogledaj ovaj odgovor za broj izomera za C4H8O
E sad, ni sam nisdam siguran sta su trazili u tvojoj skoli. Od butanala saznajemo da je formula C4H8O i sad od toga mozemo napraviti mnogo izomera. Odbacimo, recimo, stereoizomere, odbacimo etre, odbacimo recimo triciklicne…pa sta ostane.
Mislim da je ovde rec o butanolu (alkohol), a ne butanalu (aldehid).
Ja bih rekao 4 izomera.
2 izomera na obicnom,normalnom, butanolu….butan-1-ol i butan-2-ol
Takodje 2 izomera ako posmatramo “ragranati” butanol…na bazi 2-metil-propanola. jedan je 2-metil-2-propanol a drugi je 2-metil-1-propanol
Ukupna masa rastvora ce biti 107 g.
Na osnovu hemijske reakcije 7g CaO ce napraviti 9.2g Ca(OH)2.
Tih 9.2g Ca(OH) se nalazi u 107g rastvora, znaci maseni udeo (u procentima) ce biti 8.6%
Moguce je da si bila u nedoumici oko vode jer se trosi u reakciji. Ali obrati paznju da nas interesuje masa rastvora (ne vode) i masa Ca(OH)2, a ona je 107g (pod uslovom da nista nije isparilo iz case).
Sta ostaje?
U toku elektrolize se izdvaja H2 i O2, koji poticu od vode.
Znaci, kako elektroliza napreduje imacemo sve manje i manje vode u casi u kojoj vrsimo elektrolizu.
Na2SO4 ce biti u formi jona…znaci Na+ i SO4(2-) i oni se nece menjati jer elektroliza favorizuje reakciju sa jonima H+ i OH- (koji poticu od vode).
Kako se kolicina vode smanjuje tokom elektrolize, taj rastvor Na2SO4 ce biti koncentrovaniji.
Zasto uopste dodajemo Na2SO4….iz razloga elektricne provodljivosti. Voda je slab provodnik (u cistoj vodi ima vrlo malo H+ i OH- jona) tako da poboljsamo provodljivost dodajemo Na+ i SO4(2-) jone.
Kako mozemo znati da li ce, recimo, na katodi (-) da reaguju joni Na+ ili H+, koji konkurisu jedni drugima? Gledamo u naponski niz…vidimo da je za Na+ taj potencijal znatno negativniji od vodonika (-2.7 u poredjenju sa 0 0) i naravno izdvaja se H2, a ne Na.
Ja sam nasao 7 izomera.
1,1 dihloropropen
1,2 dihloropropen
1,3 dihloropropen
2,3 dihloropropen
3,3 dihloropropen
i dva ciklicna koja takodje spadaju u alifaticne
1,1 dihlorociklopropan
1,2 dihlorociklopropan
U ovom zadatku je najvaznija informacija da treba da izdvojimo 1.6g S
To izdvajanje ide prema hemijskoj reakciji:
K2Cr2O7 + 3(NH4)2S + 7H2O ——-> 3S + 2Cr(OH)3 + 6NH4OH + 2KOH
Da bi dobili 3 mola S treba nam 1 mol K2Cr2O7…tako kaze reakcija.
Sta ako nismo u stanju da napisemo reakciju?
Mozemo da se posluzimo logikom oksido-redukcija. Neko daje elektrone, a neko uzima .
Sumpor u sulfidu S moze da da 2 elektrona i da predje u elementrani S (znaci on se oksiduje), te elektrone moze da primi Cr iz dihromata, koji se redukuje jer iz 6+ ce na kraju preci u 3+ stanje.. U toj oksidoredukcijskoj igri 2 atoma Cr idu na 3 atoma S ili 2 mola Cr ide na 3 mola S. Kako u jednom molu K2Cr2O7 ima 2 mola Cr mozemo da zakljucimo da ce jedan mol K2Cr2O7 da napravi 3 mola S.I to je u stvari isti zakljucak kao sto nam govori hemijska reakcija.
1.6g S je, kad to pretvorimo u molove 0.05 mola S
Za 3 mola S treba nam 1 mol K2Cr2O7, a za 0.05 molova S ce trebati proporcionalno 0.01667 mol K2Cr2O7
Tih 0.01667 mola K2Cr2O7 ce se nalaziti u 100 cm3, tako nam diktiraju iz zadatka, znaci 1000cm3 takvog rastvora bi bilo 0.1667 M …to je koncentracija naseg razblazenog rastvora K2Cr2O7 kojeg moramo napraviti od 1M rastvora.
Ovo je sad prilicno rutinska operacija. Ja ne volim formule ali da ne dangubimo sa duzim racunom posluzicemo se sa C1V1=C2V2
50cm3 x 1M = Xcm3 x 0.1667M
X= 300cm3
znaci treba da dodamo oko 250cm3 vode u onih 50cm3 rastvora i dobicemo 300cm3…i to je resenje.
Dobar dan.
U ovom zadatku prvo treba dobro da razmislimo sta znaci delta(f)H koji smo dobili.
Ta entalpija nastajanja CaO znaci u realnom zivotu da se uzme 1 mol Ca, tj nekih 40g Ca i izreagujemo sa odgovarajucom kolicinom kiseonika 1/2 mola O2 (nekih 16g kiseonika) i dobijemo 56 g CaO. Oslobodi se neka toplota jer je proces egzoterman i to oslobodi se 636.0 kJ toplote.
delta H je naravno negativno zato sto taj izraz delta znaci da proizvod reakcije ima nizu energiju od reaktanata. Po konvenciji egzotermne reakcije imaju negativno to “delta”
Znaci, nasih 4g Ca (deset puta manja kolicina od one koja se koristila za standardnu entalpiju nastajanja) ce proizvesti samo 63.6 kJ toplote (deset puta manje), sto je logicno.
Ako nas neko pita koja je deltaH te reakcije (kada imamo samo 4g Ca on ce napraviti 5.6g CaO) onda bi rekli delta H = -63.6 kJ/(jedna desetina mola CaO). Taj podatak necemo naci u knjigama za entalpije nastajanja jer tamo ne rade sa jednom desetinom mola nego sa jednim molom CaO (56g) i u tom slucaju pisemo delta(f)H = -636.0 kJ/mol.
-
This reply was modified 10 months, 1 week ago by
Predrag M.
-
This reply was modified 10 months, 1 week ago by
-
AuthorPosts